Kao prilog stručnoj raspravi o prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme, koja je trenutno u tijeku, u svom prvom izdanju Međunarodni filmski festival za djecu – KinoKino u suradnji s HAVC-om odlučio je otvoriti platformu između odgojno-obrazovnog i audiovizualnog sektora za raspravu o unapređenju položaja filmske umjetnosti i audiovizualnog stvaralaštva u osnovnom i srednjem obrazovanju okruglim stolom u fokusu kojega su nastavnici i svi drugi odgojno-obrazovni radnici. Nastavnici su oni koji neposredno pružaju znanje djeci i mladima te su ključna karika u promicanju filmskih i audiovizualnih sadržaja u obrazovanju. Kakva je njihova stručna osposobljenost u području filma i medija, kakvi su sadržajni i materijalni preduvjeti kojima raspolažu u nastavnom procesu, gdje je mjesto filmske umjetnosti u postojećem odnosno predloženom kurikulumu osnovnog i srednjeg obrazovanja te kakvu podršku nastavnicima može pružiti audiovizualna zajednica, bile su teme ovog susreta.

U raspravi su sudjelovali Igor Medić, profesor hrvatskog jezika u Klasičnoj gimnaziji; dr. sc. Krunoslav Lučić, profesor na Katedri za filmologiju Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta; Diana Greblički-Miculinić, članica Stručne radne skupine za kurikulum hrvatskog jezika pri Cjelovitoj kurikularnoj reformi i profesorica hrvatskog jezika u OŠ Špansko; Marina Zlatarić, profesorica hrvatskog jezika i voditeljica filmske grupe u OŠ Bartola Kašića; Vera Robić-Škarica, predsjednica Hrvatskog filmskog saveza i voditeljica Škole medijske kulture Dr. Ante Peterlić; Krešimir Mikić, profesor medijske kulture na Učiteljskom fakultetu; Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra; Tatjana Aćimović, profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti; Nebojša Slijepčević iz organizacije Restart; Barbara Zupičić iz riječkog Art-kina te Selma Mehadžić, direktorica festivala KinoKino.

Sudionici okruglog stola zaključili su kako podučavanje o filmskoj umjetnosti najčešće ovisi o entuzijazmu pojedinaca jer se film još nije afirmirao u školstvu iako je proteklih desetljeća film imao svoje mjesto u nastavi osnovnih i srednjih škola. Većina je izrazila nezadovoljstvo trenutnim smjerom kretanja kurikularne reforme, osobito zbog planiranja medijske kulture kao međupredmetnog sadržaja umjesto zasebnog predmeta. Smatraju da bi filmska umjetnost svakako trebala imati svoje mjesto u nastavi hrvatskog jezika, ne samo kao dopuna obradi lektirnih djela, nego i da se filmu pruži autonomija kao umjetnosti te da se razvija kritični gledatelj. Nadaju se da će u budućnosti film i kreativne djelatnosti imati puno važniju ulogu u obrazovanju mlađih generacija.